Gradsko društvo Crvenog Križa Dubrovnik
HUMANOST    NEPRISTRANOST    NEUTRALNOST    NEOVISNOST    DOBROVOLJNOST    JEDINSTVO    UNIVERZALNOST   
Početna

|

O nama

|

Ustroj

|

Djelatnosti

|

Akcije DDK

|

Dokumenti

|

Galerija

|

Kontakti

|

Povratak na prethodnu stranicu      



Važno je paziti i na psihološko zdravlje     

Zbog pojačanog straha javnosti od koronavirusa, broja oboljelih i djelatnika uključenih u pružanje pomoći, psihosocijalna podrška postaje važan aspekt odgovora na ovu specifičnu situaciju kako bi se javnost osvijestila o čestim reakcijama koje mogu imati i kako bi se prevenirale glasine te pružila podrška oboljelima i olakšao njihov povratak u zajednicu.

Iako broj osoba zaraženih virusom u Republici Hrvatskoj trenutno nije velik, od iznimne je važnosti pružiti podršku oboljelim osobama koji su trenutno u izolaciji, kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći.

Moguće zablude

Zarazi su podložnije samo starije osobe, a manje mladi i djeca.
Virus se prenosi preko kućnih ljubimaca i zato bi ih trebali napustiti.
Uporaba vodice za ispiranje usta, antibiotika, cigareta i pića s visokim postotkom alkohola mogu spriječiti zarazu.
Hrana je zaražena i može doprinijeti širenju virusa.
Članovi određenih kulturnih i etničkih grupa su podložnijizarazi virusom i prije će ju prenijeti na druge ljude.

Uobičajene reakcije koje ljudi mogu doživjeti
Strah od virusa i da će umrijeti (strah od smrti).
Strah od simptoma i bolesti koje su lako izlječive.
Izbjegavanje odlaska liječniku ili bolnicu zbog straha od zaraze.
Strah od razdvajanja od obitelji zbog karantene.
Strah od gubitka osnovnih sredstava za život, od nemogućnosti odlaska na posao tijekom izolacije te strah od otkaza (jer se poslodavac boji zaraze i sl.).
Osjećaj bespomoćnosti zbog nemogućnosti zaštite bliskih osoba kao i strah od gubitka bliskih osoba zbog virusa.
Osjećaj bespomoćnosti, dosade, usamljenosti i depresije zbog izolacije.
Nepovjerenje i ljutnja svih koji su povezani s bolešću (s obje strane).
Stigmatizacija i strah pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
Odbijanje pomoći volontera i zdravstvenih djelatnika.
Vjerovanje da jedino molitva može spasiti ljude.
U slučaju da se škole zatvore, roditelji mogu osjećati dodatan stres zbog djece koja su sama kod kuće ukoliko ih nema tko pričuvati.  
Neki strahovi i reakcije potječu iz realne opasnosti, ali mnoge reakcije i ponašanje su također rezultat nedostatka znanja, glasina i dezinformacija. Važno je ispraviti zablude te istovremeno priznati da su takvi osjećaji i ponašanje uobičajeni i normalni, iako je početna pretpostavka netočna.

Poruke za javnost za nošenje sa stresom

Normalno je osjećati tugu, stres, brigu, zbunjenost, strah ili ljutnju.
Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete. Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Izbjegavajte korištenje opojnih sredstava kao način nošenja s emocijama.
Ako se osjećate preplavljeno, razgovarajte s osobama kojima vjerujete (zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima ili nekom drugom osobom u zajednici u koju imate povjerenja).
Informirajte se i napravite plan gdje zatražiti pomoć ako je potrebno (zdravstvene ustanove, Centri za socijalnu skrb, Crveni križ).
Budite kritični; postoji mnogo dezinformacija i dramatičnih natpisa u medijima. Tražite informacije samo od provjerenih izvora informacija (Zavod za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija itd.)
Smanjite vrijeme koje vi ili vaša obitelj provoditeu gledanju ili slušanju raznih medija - provjeravajte informacije jednom do dvaputa dnevno umjesto svakih sat vremena.
Prisjetite se vještina koje ste koristili prije u nošenju s teškim situacijama te ih primijenite i u ovoj situaciji!
Ako u svojoj zajednici imate posebno ranjive skupine osoba i znate da nemaju informacija (npr. starije osobe), recite im što se događa i kako se zaštititi.

Preporuke za osobe u (samo)izolaciji za lakše nošenje sa stresnom situacijom

Iznimno je stresno kada ste fizički izolirani ili čekate rezultate testova. Tijekom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje izolirana osoba ne može kontrolirati, ali sljedeće može pomoći:
Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti koje potiču razmišljanje.
Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
Zdravo se hranite, dovoljno spavajte i ako imate dovoljno prostora, vježbajte: na taj način tijelo će vam ostati snažno i boriti se protiv stresa.
Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije možeprouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.
Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom. Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor.

Nakon ozdravljenja, važno je dijalog s članovima obitelji, prijateljima i suradnicima na poslu te im dati točne informacije. Vaša obitelj i prijatelji mogu biti zabrinuti, jer imaju malo ili nimalo informacija o bolesti te ne znaju kako se dalje ponašati. Uzmite u obzir da mogu biti zabrinuti za vašu sigurnost, ali i vlastitu. Ove brige shvatite ozbiljno, dajte im točne informacije i otvoreno pričajte o onome što je realno, a što ne. Podrška vama bliskih osoba omogućuje vam da se lakše nosite sa situacijom i povratkom u svakodnevicu.

Prilagođeno prema Mental health and psyhcosocial support for Staff, Volunteers and Communities ina n Oubreak of Novel Coronavirus, IFRC, Reference Centre for PSS; Coping with stress during the 2019-nCOV outbreak (Handout). WHO: Geneva, 2020.; Briefing note on addressing mental health and psychosocial aspects of COVID-19 Outbreak. IASC MHPSS, February 2020.

izvor:www.hck.hr


Akcije dobrovoljnog darivanja krvi (03/2020)



Uplatnica za donacije

PowerPoint prezentacija
(veličina 16 MB)

Korisni linkovi


Hrvatski Crveni križ

Međunarodni odbor Crvenog križa

Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

Copyright © - Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik