|
Human trafficking - trgovina ljudima
(06.08.2013) |
|
|
| |
Kako ne postati žrtva
Trgovina ljudima jedan je od najvećih međunarodnih problema današnjice i predstavlja najbrže rastuću kriminalnu industriju u svijetu i najprofitabilniju ilegalnu industriju, odmah iza trgovanja drogom.
"trgovanje ljudima se ne događa nekom drugom"
Žrtva traffickinga u Hrvatskoj javila se na oglas u Plavom oglasniku za čuvanje djece i završila u Beču
Ukupan godišnji prihod na trgovinu ljudima procjenjuje se na 31.6 milijardi dolara.
Posljednjih je godina trgovanje ljudima, osobito ženama i djecom zbog seksualnog iskorištavanja, doseglo alarmantne razmjere.
U Zapadnoj Europi se svake godine proda nekoliko stotina tisuća ljudi. Žrtve trgovine ljudima su i muškarci i žene i djeca.
Muškarci su najčešće žrtve zbog prisilnog rada, žene i djevojke zbog prostitucije, a djeca zbog prosjačenja i prodaje obiteljima bez djece. I muškarci i žene i djeca žrtve su trgovanja ljudskim organima.
Ljudima se trguje zbog: robovskog rada i prosjačenja, trgovine ljudskim organima, prisilne prostitucije i pornografije, seksualnog turizma i zabave, nezakonitog zapošljavanja, nezakonitog usvajanja, lažnog i prisilnog braka
Iza primamljivih oglasa o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu koje nude razne "agencije", često se krije organizirani kriminal.
Kada posumnjati u trgovinu ljudima kod oglasa za posao?
Nejasne informacije o poslu - naglašavanje brzine : Hitno tražimo! Velika obećanja!
Posao bez referenci - potpuno nepoznate tvrtke i osobe
Dobro plaćen posao bez prethodnog razgovora s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru…
Žrtve se prijevarom odvode iz mjesta prebivališta u inozemstvo, oduzimaju im se dokumenti i prisiljava ih se na razne poslove. Od trenutka oduzimanja dokumenata,postaju žrtve trgovanja ljudima.
Kako se zaštititi?
Ako "naletite" na primamljiv oglas za posao u inozemstvu i mislite da je sve legalno, jer "trgovanje ljudima se događa nekom drugom", ipak za svaki slučaj provjerite sve relevantne podatke:
Zatražite primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju
Stupite u kontakt s poslodavcima i raspitajte se o svim detaljima posla
Radnu dozvolu, koja vam je potrebna za rad u inozemstvu, zatražite sami, a ne dopuštajte da netko drugi svu administraciju "sredi" za vas
Naučite osnovne riječi jezika zemlje u koju idete
Kopirajte sve osobne dokumente i radni ugovor i primjerke ostavite rodbini, prijateljima, bez obzira koliko ste sigurni da je sve u redu
Pokušajte pamtiti granične prijelaze
Putnu ispravu pokazujte samo ovlaštenim službenicima i ni u kojem je slučaju nemojte davati nekom drugom
U slučaju da vam budući poslodavac ne želi omogućiti neku od navedenih stvari, opravdavajući se na razne načine, odustanite od mogućeg posla u inozemstvu, bez obzira koliko se primamljiv činio!
ŠTO JE TRAFFICKING?
Za sve one koji se prvi put susreću s ovim pojmom, trafficking ili trgovanje ljudima je komercijalna prodaja ljudskih bića, koja najčešće rezultira seksualnom eksploatacijom (npr. prostitucijom ili prisilnim brakom), ili prisilnim radom bez novčane naknade, uključujući fizičko zlostavljanje, prisilu, zastrašivanje, seksualno iskorištavanje, prijevare, i neke druge oblike prisile, te teroriziranja i zastrašivanja da bi se pridobilo, privuklo, zatočilo i transportiralo osobe za daljnju eksploataciju.
Time ljudi postaju roba, kao i svaka druga namirnica u supermarketu. Roba sa svojom vrijednošću, koja će nakon procjene biti isplaćena. Nepoštena isplata za ljudski život koji ne bi smio imati cijenu.
On vrijedi više nego sva dobra ovog svijeta, a prodaje se kao trećerazredna roba s ograničenim rokom trajanja.
Trafficking se uvelike razlikuje od krijumčarenja ljudi u tome što se za krijumčarenje ljudi samostalno i dobrovoljno opredjeljuju i sami traže usluge krijumčara ljudi za određenu svotu.
Nakon obavljenog posla, kad stignu na svoje odredište oni su slobodni ili nastavljaju raditi za 'sitne pare' za krijumčare dok ne otplate svoj dug. Nasuprot tome, žrtve traffickinga postaju robovi, a uvjeti u kojima su prisiljeni raditi su neljudski.
Žrtvama su oduzeta sve ljudska prava, pogotovo ona koja se odnose na pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost, prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.
Njihov život je osuđen na propast, uz lažna obećanja i fizičko zlostavljanje. Neke žrtve traffickinga žive u potpunoj izolaciji.
Osobe kojima se trguje najčešće dolaze iz siromašnijih regija svijeta, gdje su im prilike ograničene ili su vrlo osjetljivi odnosi u društvu, npr. u područjima bivše Jugoslavije, nakon oružanih sukoba kao u BiH i na Kosovu. Žrtve nisu samo iz siromašnih obitelji. Njihov društveni status i imovinsko stanje je različito.
No, njihova sudbina je slična. Postoje i slučajevi kad obitelji koje žive u teškim uvjetima prodaju svoju djecu da bi si osigurali egzistenciju.
OPREZ S DOBRIM PONUDAMA
Većina žrtava traffickinga su žene, kojima potencijalni otimači u potrazi za novom robom obećavaju dobar posao i prilike za daljnje školovanje. One najčešće završavaju u paklu i ništavilu podzemlja, prisiljene prostituiranjem osigurati si svaki slijedeći dan života. Svojim osobnim robovlasnicima osiguravanju profit, dok sebi osiguravaju - goli život.
Tisuće djece, najviše iz Azije, Afrike i Južne Amerike svake godine se prodaje u globalnu trgovinu seksom. Često su to oteta djeca, djeca bez roditelja ili su ih prodali njihovi roditelji.
Ako nekako ne uspiju pobjeći osuđeni su na doživotno robovanje i seksualno iskorištavanje.
Jednom rečenicom - ta djeca gube pravo na življenje životom dostojim ljudskog bića.
FAZE TRGOVANJA
Trgovanje ljudima se dogada u nekoliko faza.
Prva faza je regrutacija ili vrbovanje potencijalnih žrtava.
Postoje različiti načini vrbovanja koje trgovci ljudima primjenjuju, ali ipak svi imaju isti cilj te su usmjereni ka ostvarenju potreba potencijalne žrtve pronalasku dobro plaćenog posla u zemlji ili inozemstvu te omogućavanje boljeg života.
Osobe koje vrbuju potencijalne žrtve mogu biti i ljudi u koje žrtve imaju imaju povjerenja (poznanik/ca, obiteljski prijatelj/ica, dečko). Potencijale žrtve se vrbuju putem:
* različitih oglasa za dobro plaćen posao u inozemstvu ili zemlji (ove usluge mogu nuditi razne agencije za zapošljavanje, pratnju – eskort, agencije za sklapanje braka, modne agencije i sl.)
* Interneta, npr. kroz sobe za razgovor (chat rooms) i upoznavanjem preko društvenih mreža.
Ali, žrtve mogu biti i otete, a nerijetko se dogada da zbog siromaštva roditelji prodaju svoju djecu.
Druga faza je transport
kojoj je prethodila izrada dokumenata i nabavljanje vize i/ili dozvole za rad u inozemstvu. Potencijalna žrtva najčešće ne sređuje sama svoje dokumente već za nju to čini osoba koja ju je vrbovala. U ovoj fazi žrtve još uvijek vjeruju da idu u bolju budućnost te da će raditi posao koji im je obećan.
Treća faza je faza iskorištavanja.
Nakon dolaska na odredište, žrtvama se psihičkim, fizičkim i seksualnim nasiljem slama otpor. Nakon što se žrtvi slomi otpor ona je stavljena u dužničko ropstvo te biva prisiljena baviti se prostitucijom, prosjačenjem ili nekim drugim oblikom prisilnog rada sve dok ne otplati dug trgovcu koji ju je kupio. Često taj dug raste iz dana u dan i nemoguce ga je otplatiti. U ovoj fazi trgovci koriste različita sredstva i mehanizme kojima uspostavljaju kontrolu nad žrtvom, kao što su:
* oduzimanje dokumenata
* nasilje prema žrtvama i prijetnje njihovim obiteljima i prijateljima
* dužničko ropstvo
* stvaranje ovisnosti o drogama
* izolacija
FAKTORI RIZIKA
Premda postoje zajednički faktori rizika da neka žena, dijete ili muškarac postanu žrtva trgovanja ljudima, najčešće navedeni rizični faktori specifični su za žene i djecu.
Siromaštvo
Siromaštvo čini djecu jako ranjivom te su siromašna djeca visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja. Trgovci nude mogucnost zapošljavanja izvan države te krajnje siromašne porodice zavedene takvim obećanjima nerijetko šalju svoju djecu na rad izvan svog okruženja.
Nejednaki status žena, djevojaka, djevojčica u društvu
Pravna i socijalna nejednakost žena, djevojaka i djevojčica je vrlo plodno tlo za trgovanje. Tamo gdje su žene, djevojke i djevojčice svedene na objekt i robu stvara se pogodna klima za kupnju i prodaju žena, djevojaka i djevojčica. Često su i zlostavljane u obitelji. U takvim situacijama obećanje trgovaca im se cine kao mogucnost bijega od iskorištavanja i nasilja u obitelji. Za mnoge, migracija i/ili zapošljavanje izvan njihove zajednice ne predstavlja samo ekonomsku odluku, već težnju za pronalaženje osobne slobode, boljih uvjeta života ili način uzdržavanja njihove obitelji.
Nepohađanje škole
Djeca koja ne pohadaju školu mogu lako postati žrtve trgovanja. Procjenjuje se da 121 milijun djece na svijetu ne pohađa školu, od koji su većina djevojčice. Upis u školu je bitan element u borbi protiv trgovanja ljudima, jer obrazovanje pruža djeci bolje i veće mogućnosti zaposlenja i bolju priliku u životu.
Djeca bez obitelji i/ili skrbnika
Djeca bez obitelji i/ili skrbnika, djeca koja žive u domovima za napuštenu djecu kao i zanemarivana djeca su vrlo visoko na ljestvici potencijalnih žrtava trgovanja i iskorištavanja.
Siročad i djeca izdvojena ili odvojena od obitelji zbog siromaštva, oružanih sukoba, nasilja ili migracija mogu živjeti u vrlo nesigurnom okruženju, bez skrbnika. Svi ovi faktori povećavaju mogućnost da ona postanu žrtve trgovanja.
Neregistriranje djece nakon rođenja
Djeca koja nisu upisana u matične knjige državljana su također u velikoj opasnosti da postanu žrtve trgovanja. Oko 40 % djece u svijetu nisu registrirana prilikom rođenja. Takva djeca nemaju legalni identitet te je trgovcima ljudima i djecom lakše ih sakriti, prebacivati iz zemlje u zemlju i prodati.
Humanitarne krize i oružani sukobi
Tijekom sukoba, oružane skupine mogu oteti djecu i prisiliti ih da sudjeluju u sukobu kao djeca vojnici. Ta djeca mogu biti seksualno zlostavljana. Sukobi doprinose lakšem prelasku granica, između sukobljenih strana, te na taj način olakšavaju posao trgovcima. Pokazalo se da povećanje seksualnog iskorištavanja djece u prostituciji, u postkonfliktnim zonama je usko povezano s dolaskom mirovnih snaga.
Sve veći zahtjevi u seks industriji i potreba za jeftinom radnom snagom
Trgovanje i ogromni zahtjevi za jeftinom radnom snagom i seksualnim uslugama su usko povezani. Rezultat je iskorištavanje djece u tvornicama i manufakturama i u seksualnim perverzijama.
Najčešći i specifični oblici iskorištavanja djece su slijedeći:
Radno iskorištavanje
Djeca, žrtve trgovanja iskorištavana su za rad na plantažama, rudnicima, tvornicama, manufakturama. Uvjet rada su uvijek opasni po život primjerice rad sa opasnim kemikalijama ili rad na opasnim strojevima. Ova djeca se često drže pod stalnim nadzorom i u izolaciji, te i zbog nepoznavanja jezika ne mogu obavijestiti vlasti o svojoj situaciji.
Rad u domaćinstvu
Procjenjuje se da je većina djece iskorištavana za rad u kući djevojčice. Roditelji i djeca su često namamljeni obećanjem o školovanju ili dobro plaćenom poslu. Jednom kada dijete uđe u lanac trgovanja nad njim se uspostavlja kontrola te postaje ovisno o svom trgovcu.
Seksualno iskorištavanje
Djeca, posebice djevojčice koje postanu žrtve trgovanja iskorištavane su za rad u seks industriji. One rade u bordelima, salonima za masažu, na ulici, a koristi ih se i za izradu pornografskog i pedofilskog materijala.
Djeca vojnici
Procjenjuje se da su djeca vojnici korišteni ili se koriste u više od 30 oružanih sukoba u skoro svakom dijelu svijeta. Neka su djeca uvučena u oružane sukobe zbog siromaštva ili zlostavljanja, dok su neka prisilno regrutirana ili oteta. Uloga djece u sukobima može biti raznolika. Ona se mogu koristiti kao glasnici, nosači, kuhari ili pružaju seksualne usluge ili kao ratnici.
Nelegalna posvojenja
Povećana potražnja za posvajanjem pridonosi trgovanju bebama i malom djecom. Ponekad majke iz zemalja u razvoju prodaju svoje dijete, a nerijetko je novorođenče ukradeno, a majkama rečeno da je mrtvorođeno.
Sport
Dječaci, žrtve trgovanja, su često prodavani u zemlje Bliskog istoka kao jahači na devama. Utrke deva su veoma unosan sport, a djeca su tražena zbog male građe. Iskorištavanje djece kao jahača na devama je veoma opasno i može rezultirati ozbiljnim povredama i smrću. Dječaci koji izgube utrku bivaju pretučeni, oduzima im se plaća i hrana te su psihički i fizički zlostavljani.
Prosjačenje
Uz seksualno iskorištavanje, prosjačenje je jedan od najčešćih oblika iskorištavanja djece žrtava trgovanja. U nekim slučajevima djeca su i namjerno osakaćena kako bi pobudila suosjećanje i prikupila što više novaca.
Trgovina organima
Kod trgovanja ljudima, ljudsko biće je svedeno na robu s kojom se trguje. Kada je ono iskorišteno i neupotrebljivo u bilo kojem drugom obliku, trgovci tada ljudsko tijelo recikliraju te mu odstranjuju organe. Trgovanje ljudima u svrhu odstranjivanje organa je veoma teško otkriti i pratiti.
Posljedice trgovanja na žrtvu
Svaka žrtva trgovanja ljudima tijekom cijelog procesa izložena je stalnoj traumi i stresu uzrokovanom psihičkim, fizičkim i seksualnim zlostavljanjem. Žrtve trgovanja zlostavljaju svi počinitelji: trgovci, "poslodavci", makroi i mušterije.
Emocionalne posljedice
Djeca, žrtve trgovanja osjećaju sram, krivnju i imaju nisko samopoštovanje. Ona se osjećaju izdana, posebno ako je počinitelj netko kome su ona vjerovala. Ovi faktori, kao i samo iskustvo mogu uzrokovati noćne more, nesanicu, osjećaj beznadnosti i depresiju, a mogu dovesti i do samoubojstva.
Fizičke posljedice
Djeca žrtve trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja su u velikoj opasnosti od zaraze od spolno prenosivih bolesti, uključujući i AIDS. Mnoge žene i djevojke su rekle kako "mušterije" plaćaju više za spolni odnos bez prezervativa, a djevojke i djevojčice su rijetko u poziciji da zahtijevaju od "mušterije" da upotrijebi prezervativ. Djeca iskorištavana za rad u domaćinstvu, u tvornicama, za prosjačenje su također često seksualno iskorištavana, silovana i premlaćivana, što može ostaviti trajne posljedice na njihovo zdravlje.
Statistike
Prema Ujedinjenim narodima, 700 000 žena, djece i muškaraca svake godine postanu žrtve trgovanja ljudima
Procjenjuje se da je danas 27 milijuna ljudi u ropskom položaju, od toga 8 milijuna djece
Prema procjenama Međunarodne organizacije za rad u 2000. godini 1.8 miliona djece bilo je iskorištavano u seks industriji
Prema Uredu za drogu i kriminal Ujedinjenih naroda od ukupnog broja žrtava trgovanja 48% su djeca
Suzbijanje trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska se 2002. godine uključila u suzbijanje trgovanja ljudima. U svibnju 2002. godine osnovan je Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima u koji su imenovani predstavnici relevantnih tijela državne uprave, nevladinih organizacija i medija.
Telefonski brojevi za pomoć žrtvama trgovanja ljudima
HRVATSKA
POLICIJA – 92
SOS telefon – 0800 7799
IOM – Zagreb, Radnička cesta 41, 4816 774, e-mail: iomzagreb@iom.int
INOZEMSTVO
Slovenija
Veleposlanstvo Ljubljana, Gruberjevo nabrežje 6,(386) 1/425 6220
IOM Ljubljana, Trdinova 7, (386) 1/434 7351
SOS KLJUČ, Ljubljana (386) 31/613 000
Italija
Veleposlanstvo Rim, Via Luigi Bodio 74/76, (39) 06/3630 7650
IOM Rim, Via Nomentana 62, (39) 06/4423 1428
SOS Italija, 0800 290 290
Austrija
Veleposlanstvo Beč, Hauberggasse 10, (43) 1/480 2083
IOM Beč, Nibelungengasse 13/4, (43) 1/585 3322
SOS LEFO, Beč, (43) 1/ 796 9298
Njemačka
Veleposlanstvo Bonn, Rolandstraße 52, (49) 228/9529 233
IOM Bonn, Koblenzer Straße 99 , (49) 228/820 940
SOS ZAPO, Berlin, (49) 30/6140 2409
Francuska
Veleposlanstvo Pariz, 39, avenue Georges Mandel, (33) 1/5370 0280
IOM Pariz, 6 Passage Tenaille, (33) 1/4044 0691
SOS ALC, Nica, (33) 4/9337 1209
Belgija
Veleposlanstvo Bruxelles, Avenue Louise 425, (32) 2/644 6510
IOM Bruxelles, 40 rue Montoyer, (32) 2/282 4560
SOS PAGASA, Bruxelles, (32) 2/511 6464
Nizozemska
Veleposlanstvo Den Haag, Amalistraat 16, (31) 70/363 3014
IOM Den Haag, Badhuisweg 11, (31) 70/318 1500
SOS STV, Utrecht, (31) 30/271 6044
Velika Britanija
Veleposlanstvo London, 21 Conway Street, (44) 20/7387 2022
IOM London, 26 Westminster Palace Gardens, (44) 20/233 0001
SOS CHANGE, London, (44) 171/430 0692
Španjolska
Veleposlanstvo Madrid, Calle Claudio Coello 78/2, (34) 91/577 6881
IOM Madrid, c/ San Bernardo, 99 bis Bajo A, (34) 91/445 7116
SOS PROYECTO ESPERANZA, Madrid, (34) 91/386 0643
Srbija
Veleposlanstvo Beograd, Kneza Miloša 62, (381) 11/361 0535
IOM Beograd, Aleksandra Stambolijskog 13, (381) 11/661 450
ASTRA, Beograd, (381) 11/334 7817
Crna Gora
SOS Podgorica, Vaka Djurovića 122, (381) 81/612 859
CRNOGORSKI ŽENSKI LOBI, Podgorica, (381) 81/232 232
Bosna i Hercegovina
Veleposlanstvo Sarajevo, Mehmeda Spahe 16, (387) 33/444 330
IOM Sarajevo, Vilsonovo šetalište 10, (387) 33/648 137
SOS LA STRADA, Mostar, (387) 36/580 929
Preuzeto sa http://www.advance.hr/ |
|
| |
|
