|
Konvencija o kazetnom streljivu u Dubrovniku
(08.09.2015) |
|
|
| |
U Dubrovniku se, od 6. do 11. rujna 2015. godine, održava Prva pregledna konferencija o Konvenciji o kazetnom streljivu (engl. Convention on Cluster Munitions – CCM, poznata kao i Oslo konvencija). Izaslanstvo Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca predvodi predsjednik Hrvatskog Crvenog križa prim. Josip Jelić, dr. med..
Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca poziva na dugoročno obvezivanje i ulaganje napora u implementaciju Konvencije kako bi se u budućnosti spriječila upotreba kazetnog streljiva te na veću podršku žrtvama. Održavanjem Pregledne konferencije obilježava se pet godina od stupanja na snagu Konvencije.
Govoreći o žrtvama koje su izgubile ruku ili nogu, obitelj i mogućnost osiguranja egzistencije, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić, kazao je: „Iz prve ruke smo iskusili posljedice upotrebe kazetnog streljiva. Tijekom rata koji je u mojoj zemlji trajao od 1991. do 1995. godine, u 14 od 21 županije postavljene su mine. Našoj djeci i danas, 20 godina kasnije, prijeti opasnost od 60 tisuća eksplozivnih ostataka iz rata. Osuđujemo upotrebu kazetnog streljiva. Pozivamo zemlje stranke Konvencije da dugoročno zajednički rade na implementaciji Konvencije.“
Potpredsjednica Međunarodnog odbora Crvenog križa Christine Beerli istaknula je: „Devedeset pet zemalja zabranilo je upotrebu kazetnog streljiva. To je uistinu napredak, ali još puno treba učiniti. Riječima iz Konvencije, zauvijek treba zaustaviti patnju i ozljeđivanje uzrokovano kazetnim streljivom, moramo stremiti univerzalnom prihvaćanju Konvencije. Moramo osigurati da sve države stranke nastave s aktivnostima kako bi ispunile obveze po pitanju razminiranja i uništenja zaliha te pomaganja žrtvama. Moramo se pobrinuti da obveze i aktivnosti planirane za sljedećih pet godina budu potpuno jasne.“
Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca imala su važnu ulogu radeći s vladama svojih zemalja i doprinoseći usvajanju i implementaciji Konvencije. Partnerstvima na svim razinama, uključujući i ona s ljudima iz zajednica kojima prijeti opasnost od mina, podržat će se postizanje cilja Konvencije – zaustavljanje patnji i ozljeđivanja uzrokovana kazetnim streljivom.
„Humanitarni je imperativ Crvenog križa i Crvenog polumjeseca učiniti sve što možemo kako bi buduće generacije bile zaštićene od razornog djelovanja kazetnog streljiva,“ kazao je dr. Jelić, „Zajednički moramo učiniti više kako bismo osigurali punu implementaciju Konvencije.“
Diljem svijeta, primjerice u Iraku, Hrvatskoj i Kambodži, Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca provodi aktivnosti kako bi odgovorio na posljedice – ljudske žrtve i opasnosti koje prijete lokalnim zajednicama zbog površina zagađenih eksplozivnim ostacima. Aktivnosti obuhvaćaju edukaciju o opasnostima od mina, programe kojima se ugroženom stanovništvu osiguravaju alternativne mogućnosti osiguranja egzistencije i mogućnosti fizičke rehabilitacije.
Tijekom održavanja Prve pregledne konferencije, održala se i radionica u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa, Norveškog Crvenog križa i Međunarodnog odbora Crvenog križa čiji je cilj bio pružiti podršku u promicanju pristupanju Konvenciji onim nacionalnim društvima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca iz zemalja koje još nisu stranke Konvencije.
Hrvatski sabor ratificirao je Konvenciju o kazetnom streljivu 5. lipnja 2009. godine, a Konvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2010. godine nakon što ju je ratificiralo 30 zemalja. Trenutno Konvencija ima 95 država stranaka i 22 države potpisnice.
Izvor: Hrvatski Crveni križ i Vlada Republike Hrvatske
Photo: HCK i IFRC
|
|
| |
|
