|
Osigurajmo zdravo psihosocijalno radno okruženje
(24.04.2026) |
|
|
| |
Hrvatski Crveni križ kontinuirano brine o dobrobiti djelatnika i volontera i osiguranju pozitivnog radnog okruženja te je u povodu obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu održana edukaciju iz područja psihološke prve pomoći. Takve vrste edukacija doprinose smanjenju stigme povezane s mentalnim zdravljem, a djelatnici i volonteri imali su priliku naučiti kako prepoznati i reagirati na znakove stresa, kako se sami nositi s njime, ali i kako pružiti podršku osobi koja ga doživljava. Danas gotovo 15 posto radno sposobnih odraslih osoba živi s nekim oblikom poteškoća mentalnog zdravlja, što dodatno naglašava važnost stvaranja sigurnih i poticajnih radnih okruženja te osiguravanja dostupnih mehanizama podrške.
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu Međunarodna organizacija rada (eng. International Labour Organization) obilježava svakog 28. travnja još od 2003. godine s ciljem promicanja prevencije nesreća i bolesti na radu, kao dio Globalne strategije za sigurnost i zdravlje na radu.
Svjedoci smo sve izraženijih demografskih promjena na području Europe, kao što je starije stanovništvo i povećana dobna granica za odlazak radnika u mirovinu u većini zemalja. Procjenjuje se da će do 2030. godine 30 posto radnika biti u dobi od 55 do 64 godine. Uslijed ovakvih trendova, a kako bi se spriječio porast zdravstvenih tegoba na radu, potrebna su dodatna ulaganja koja će omogućiti sigurna i zdrava radna mjesta tijekom cijelog radnog vijeka.
U Republici Hrvatskoj tematika zaštite na radu, a samim time i obveze poslodavaca da osiguraju siguran način rada, uređena je Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim aktima. Istovremeno, suvremeno doba donosi nove tehnološke mogućosti i uvjete, a način rada se mijenja. Sve je aktualniji rad na daljinu i razvoj digitalnih platformi koje je potrebno dodatno istražiti. Umjetna inteligencija donosi inovacije poput automatizacije rada, ali i dodatnih opterećenja zbog smanjenja broja radnih mjesta. Radnici su izloženi pritisku zbog ispunjavanja novih zadaća, ali i u strahu od gubitka radnih mjesta. Takve okolnosti mogu utjecati na osjećaj sigurnosti zaposlenika i povećati razinu stresa te posljedično uzrokovati nesreće ili dodatno opteretiti mentalno zdravlje. Danas je stres drugi najčešći zdravstveni problem koji povezujemo uz rad i postaje sve zahtjevnije uskladiti poslovne obaveze i privatni život. Također, i poslodavci su suočeni s novim izazovima zbog potrebe promjene organizacije i upravljanja radom.
U 2026. godini naglasak je usmjeren na psihosocijalne rizike na radnom mjestu. Kvalitetna organizacija rada ima zaštitnu ulogu jer pruža strukturu, društvene kontakte, osjećaj svrhe, identitet i financijsku sigurnost. S druge strane, loše radno okruženje može stvarati psihosocijalne rizike koji mogu dovesti do anksioznosti, psihološkog distresa, depresije ili sagorijevanja.
Europska agencija za sigurnost i zaštitu na radu i Svjetska zdravstvena organizacija upozoravaju kako povećani psihosocijalni rizici nastaju zbog povećanog stresa na radnom mjestu. Naime, preveliki zahtjevi posla, manjak osjećaja kontrole vezanih za radne procese, nejasne radne uloge i zadatci, nedovoljno definirana organizacijsku kulturu i bilo kakav oblik nasilja unutar organizacije ili od strane trećih osoba, izravno utječu na psihološku dobrobit radnika. Često isprepleteni, ovakvi uvjeti utječu na to kako će pojedinci doživjeti i suočiti se sa stresom na radnom mjestu.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča tri strategije za smanjenje psihosocijalnih rizika prema kojima je nužno djelovanje na prevenciji izloženosti takvoj vrsti rizika na radnom mjestu, kao i promociji mentalnog zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu. Neizostavno je i pružanje podrške osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja i njihovu veću uključenost te stvaranje mogućnosti za njihov daljnji razvoj/napredovanje.
Sukladno Pravilniku o pružanju prve pomoći radnicima na radu poslodavac je obvezan osigurati radnicima pružanje prve pomoći do dolaska hitne medicinske pomoći ili prijema u zdravstvenu ustanovu te im uručiti odluku o imenovanju radnika zaduženog za pružanje prve pomoći. Osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći na radu provodi Hrvatski Crveni križ i Zdravstvene ustanove za medicinu rada. Poslodavci su dužni osigurati radnicima uvijete za obavljanje rada bez poteškoća, dok su radnici dužni poznavati i poštivati svoja prava.
izvor: HCK |
|
| |
|
