|
Reakcija na tekst u kolumni u Glasu Grada
(06.05.2021) |
|
|
| |
Reakcija na tekst u kolumni „Kronika povijesnih stranputica“ od 30.4.2021.
Gradsko Društvo Crvenog križa Dubrovnik zahvaljuje se redovnom kolumnistu što je otvorio temu darivanja krvi.
Prva transfuzija krvi u Hrvatskoj zabilježena je 26. veljače 1923. godine u Zagrebu, ali nije zabilježeno tko je darovao krv. Prvo ime davatelja krvi zabilježeno je 1925. godine u Osijeku. Prvu transfuziji krvi u Dubrovniku obavio je dr. Kovačević na Kirurškom odjelu Dubrovačke bolnice u svibnju 1937. godine. Prvo udruženje davatelja krvi, s odobrenim pravilima rada, osnovano je 16. travnja 1937. godine. U svibnju 1945. godine osnovan je Zavod za transfuziju, današnji Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, a 1949. godine osnivani su centri za transfuziju krvi u svim većim hrvatskim bolnicama.
Razvojem medicine i sve većih potreba zdravstva za krvi i krvnim pripravcima, početkom 50 godina prošlog stoljeća, zadaća motiviranja i pridobivanja građana za dobrovoljno davanje krvi povjerena je Crvenom križu. Prva akcija prikupljanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa organizirana je 25. listopada 1953. godine u Željezari u Sisku. Od tada datira početak organiziranja dobrovoljnog davanja krvi na načelima dobrovoljnosti, solidarnosti, besplatnosti i anonimnosti. Prva godina u kojoj su sve potrebe za krvi bile podmirene dobrovoljnim davanjem krvi bilo je 1957. godine, kada je potpuno ukinuto plaćeno i obiteljsko davanje krvi. 1969. godina je bila prva godina u kojoj su podijeljena priznanja darivateljima krvi u Hrvatskoj za 50 puta darovanu krv.
Tijekom Domovinskog rata nije zabilježen niti jedan slučaj izgubljenog života zbog toga što nije bilo krvi.
Utemeljitelj i promotor dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj je Hrvatski Crveni križ. Dobrovoljno davanje krvi polazi od definicije darivatelja koja kaže da je to osoba koja daje krv, plazmu ili krvne sastojke dobrovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Podrazumijeva se zahvala kroz ugodan razgovor, osvježenje u obliku zahvalnog obroka te naknada za eventualne putne troškove.
Uloga Crvenog križa u dobrovoljnom davanju krvi je sljedeća: motiviranje i edukacija stanovništva, novačenje i briga o darivateljima, organizacija akcija darivanja krvi, evaluacija podataka o darivateljima i akcijama darivanja krvi te promidžba dobrovoljnog davanja krvi. Posebna pozornost posvećuje se etičkim aspektima darivanja krvi. Pitanja na koja darivatelji odgovaraju tijekom akcija darivanja krvi sve su osobnija i osobnija, te se od organizatora akcija darivanja krvi zahtjeva poštivanje privatnosti darivatelja i povjerljivo postupanje s dobivenim podacima. Također se jamči da će njihova krv biti optimalno iskorištena i da se od nje neće stvarati profit.
Organiziranje akcija darivanja krvi je proces koji podrazumijeva pripremu za održavanje akcija, usklađivanje kalendara akcija s transfuzijskom službom, kontakt s organizatorom, dogovor s volonterima i drugo, obavijesti, osiguranje mjesta za uzimanje krvi, zahvale darivateljima i financijska sredstva.
Na temelju potreba zdravstva u Republici Hrvatskoj, do sredine studenoga tekuće godine, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu dostavlja Hrvatskom Crvenom križu potreban boj doza koje se trebaju prikupiti u idućoj godini. Hrvatski Crveni križ, plan upućuje na gradska i općinska društva Crvenog križa koji izrađuju plan akcija tijekom godine, tromjesečja, mjeseca i tjedna. Prilikom planiranja akcija i izrade kalendara darivanja važno je nastojati da priljev krvi tijekom cijele godine bude kontinuiran i dostatan, bez velikih viškova ili deficita u pojedinim mjesecima, a posebna se pažnja pridaje planiranju akcija tijekom ljetnih mjeseci.
U cilju unapređenja rada dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj osnovan je i Nacionalni odbor za organizaciju, razvoj i praćenje dobrovoljnog davanja krvi. Svi darivatelji krvi su tijekom akcija darivanja krvi dodatno osigurani.
Darivatelji krvi nacionalno su bogatstvo svake države pa tako i naše. Krv se ne može proizvesti umjetnim putem i jedini izvor krvi su dobrovoljni davatelji krvi.
Društvo Crvenog križa svakoj osobi nakon prvog davanja krvi uručuje člansku iskaznicu dobrovoljnog davatelja krvi i zahvalnicu Hrvatskog Crvenog križa. Višestrukim darivateljima krvi, društva Crvenog križa na prigodnim svečanostima dodjeljuju zahvalnice i značke i to ženama za: 5, 10, 20 i 25 puta darovanu krv, a muškarcima za: 10, 20, 30 i 40 puta darovanu krv. Hrvatski Crveni križ dodjeljuje ženama: brončani znak priznanja i zahvalnicu za 35 puta darovanu krv, srebrni znak priznanja i zahvalnicu za 50 puta darovanu krv te zlatni znak priznanja za 75 puta darovanu krv. Za muškarce Hrvatski Crveni križ dodjeljuje: brončani znak priznanja i zahvalnicu za 50 puta darovanu krv, srebrni znak priznanja i zahvalnicu za 75 puta darovanu krv te zlatni znak priznanja za 100 puta darovanu krv.
Predsjednik Republike Hrvatske ženama za 75 i više puta darovanu krv te muškarcima za 100 i više puta darovanu krv dodjeljuje državno odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.
Darivateljicama koje su krv darovale 26 i više puta i darivateljima koji su krv darovali 36 i više puta omogućeno je da troškove dopunskog zdravstvenog osiguranja mogu dobiti na teret proračuna Republike Hrvatske, odnosno da je za njih besplatno.
U Republici Hrvatskoj darivanje krvi regulirano je zakonima o zdravstvenoj zaštiti, o obveznom zdravstvenom osiguranju, Hrvatskom Crvenom križu te brojnim drugim dokumentima, pravilnicima i odlukama. U Republici Hrvatskoj krv čeka pacijenta, obitelji i prijatelji ne moraju osiguravati krv za pacijente. Svaki građanin Republike Hrvatske koji ima pravo na zdravstvenu zaštitu ne plaća krv i krvne pripravke potrebne za njegovo liječenje. Sve troškove transfuzijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Uvriježeno je mišljenje da krvni pripravci kojima se liječi bolesnik trebaju biti besplatni stoga što dobrovoljni darivatelji besplatno daju svoju krv. Doista, dobrovoljni darivatelj poklanja bolesniku svoju krv ili krvne sastojke. Međutim, postoje troškovi niza postupaka kojima se darovana krv ispituje i priređuje za sigurnu i djelotvornu transfuziju bolesnicima. Kao što postoje troškovi vezani uz ispitivanje i priređivanje za sigurnu i djelotvornu transfuziju bolesnicima, tako postoje i troškovi koji su vezani uz organizaciju akcija darivanja krvi i osiguranja dostatnih doza krvi. Za troškove organiziranja akcija darivanja krvi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, temeljem Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja te Ugovora između Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i Hrvatskog Crvenog križa za vrstu zdravstvene zaštite (dobrovoljno davalaštvo krvi- vrećica) nadoknađuje organizatorima akcija darivanja krvi cijenu od 69,90 kuna po vrećici prikupljene krvi. Odlukom Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa društvima Crvenog križa upućuje se 65 kuna po dozi prikupljene krvi za organizaciju akcija.
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik organizira akcije darivanja krvi u Grudi, Čilipima, Cavtatu, Župi dubrovačkoj, gradu Dubrovniku, Mokošici, Orašcu, Slanom, Stonu, Kuni Pelješkoj te na otocima Mljetu, Lopudu i Šipanu i na Odjelu transfuzijske medicine Opće bolnice Dubrovnik. Godišnje se na oko 70 organiziranih akcija prikupi oko 1.200 doza krvi, za potrebe pacijenata Opće bolnice Dubrovnik.
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik sredstva dobivena za svaku prikupljenu dozu krvi troši strogo namjenski i to za organiziranje akcija darivanja krvi i brigu o darivateljima krvi. Tako smo u 2020. godini za prikupljene doze krvi ostvarili prihod od 72.958,80 kuna. Rashodi za darivanje krvi bili su nam 95.053,16 kuna, bez osobnog dohotka zaposlenice koja obavlja poslove vezane uz darivanje krvi. Razliku od 22.094,36 kuna, kao i troškove osobnog dohotka zaposlenice koja radi na poslovima vezanim uz darivanje krvi, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik pokrilo je iz drugih izvora. Troškovi se odnose na zahvalni obrok nakon akcija darivanja krvi koji je potreban prvenstveno zbog nadoknade tekućine darivateljima, sokovi, grickalice, kava, čaj i dr. tijekom akcije, promidžbeni materijal – plakati i dopisnice za organiziranje akcija, knjižice, omoti za knjižice, zahvalnice, značke, poštarina za odaslane knjižice darivateljima koji su prvu puta darovali krv, prigodni mali znakovi pažnje za višestruke darivatelje prilikom obilježavanja dana DDK (kemijske, majice i sl.), uredski materijal te režijski troškovi.
Međutim, mi u Dubrovačkom Crvenom križu, kao i druga društva Crvenog križa u Hrvatskoj, dodatne troškove smatramo ulaganjem u darivatelje, jer su oni naši istinski heroji, oni su naše nacionalno blago. Dajući dio sebe spašavaju drugog ne pitajući kome su spasili život i to dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Iz tog razloga, svi zaposlenici i volonteri u Crvenom križu, bilo u upravljačkim tijelima bilo volontiranjem na akcijama, daju sve od sebe kako bi se zahvalili darivateljima krvi za njihovu plemenitost i humanost.
Ovu plemenitost prepoznao je i Grad Dubrovnik koji je, na inicijativu Dubrovačkog Crvenog križa, darivateljicama koje su krv darovale 26 i više puta, te darivateljima koji su krv darovali 36 i više puta daje povlaštene parkirne karte, na teret proračuna Grada Dubrovnika, u 2 i 3 parkirnoj zoni. Grad Dubrovnik i općina Konavle, na inicijativu Dubrovačkog Crvenog križa, iz svojih proračuna izdvajaju sredstava za mjesečne autobusne karte za Libertas za darivateljice koje su krv darovale 20 i više puta i za darivatelje koji su krv darovali 25 i više puta.
Darivatelji krvi imaju prioritet u naručivanju na preglede u Općoj bolnici u Dubrovniku.
2018. godine, kada smo obilježavali 140. godina djelovanja Crvenog križa u Dubrovniku, 14. lipnja uz Svjetski dan darivatelja krvi (koji se obilježava kao počast dr. Karlu Landstineru, rođenom 14. lipnja 1868. godine jednom od prvih znanstvenika koji je proučavao fizičke procese imuniteta, a najpoznatiji je po identifikaciji i karakterizaciji krvnih grupa, za što je 1930. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu) kao znak zahvale svim darivateljima krvi podignuli smo spomenik ispred Opće bolnice Dubrovnik, kao trajan spomen na humana djela naših darivatelja.
Krv ne treba nama u Crvenom križu, krv je temeljna potreba svih osoba koje su zdravstveno osigurane u Republici Hrvatskoj, krv čeka bolesnike u bolnici. Zahvaljujući dobroj suradnji zaposlenika Opće bolnice Dubrovnik Odjela za transfuzijsku medicinu i Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik i drugih društava u našoj županiji Korčula, Metković i Ploče zbog dobro organiziranih akcija darivanja, krvi uvijek ima dovoljno.
Kako ništa ne pada s neba, samo od sebe, iza svake akcije darivanja krvi stoji rad, trud, zalaganje i puno malih VELIKIH HEROJA, naših darivatelja, članova Crvenog križa i volontera. Hvala vam.
Antun Franković, predsjednik
Živko Šimunović, ravnatelj
|
|
